U specijalizovanom Skloništu za žrtve trgovine ljudima trenutno se nalazi šest štićenika, od kojih su dva muškog, a četiri ženskog pola. Svi su maloljetni i u toku postupka pred nadležnim organima u odnosu na krivično djelo trgovine ljudima, saopštio je za „Dan” direktor NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku Mitar Radonjić. Prema podacima Uprave policije, u periodu od 2012. do 2018. godine vođeno je ukupno 15 istraga za krivično djelo krivičnih prijava trgovine ljudima. Kako se navodi u dokumentu „Strategija za borbu protiv trgovine ljudima 2019–2024” tokom 2012. i u 2013. vođene su po tri, 2014. četiri, tokom 2016. i 2017. vođena je po jedna istraga, dok su u 2018. godini vođene tri istrage.

– Kada je u pitanju broj podignutih optužnica za krivično djelo trgovina ljudima, jedna je podignuta u 2013, jedna u 2014. i jedna u 2017. godini. Nadležni sudovi su donijeli ukupno pet pravosnažnih presuda za krivično djelo trgovina ljudima. Kazne su se kretale u rasponu od dvije godine do šest godina i deset mjeseci zatvora – piše u dokumentu.

Radonjić navodi da su od otvaranja skloništa zbrinuli 53 žrtve.

– Na osnovu zvaničnog podatka iz aktuelne Strategije za borbu protiv trgovine ljudima da su u prethodnom državnom skloništu u periodu od 2012. do 2019. bile 32 žrtve trgovine ljudima, a u specijalizovanom Skloništu 53 osobe koje su državni organi uputili za svega godinu i tri mjeseca rada vidi se da se radi o ogromnom porastu identifikovanih žrtava trgovine ljudima, ali i kompetencijama tima na čijem se čelu nalazim. Zbrinuti toliki broj ljudi kada je u jednom trenutku u našem skloništu bilo 40 osoba bio je veliki izazov na koji smo uspješno odgovorili – istakao je Radonjić.

Radonjić navodi da u Skloništu radi 12 zaposlenih koje od kraja prošle godine ne finansira Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

– Svaka od žrtava trgovine ljudima je priča za sebe, ali bih želio istaći par lijepih primjera gdje smo uspjeli da korisnike resocijalizujemo, reintegrišemo i nakon određenog vremena ih vratili u primarnu porodicu ili zemlju porijekla. I dalje održavamo redovan kontakt sa njima, a radilo se o žrtvama trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije i ugovorenog braka. Moj tim ostaje na tragu svoje misije zaštite i zbrinjavanja žrtava trgovine ljudima u Crnoj Gori kao jedino specijalizovano licencirano Sklonište – poručio je Radonjić.

Prema podacima OSCE, na nivou Evropske unije u periodu od 2015. do 2016. godine registrovano je oko 20.532 žrtava trgovine ljudima, od čega su gotovo četvrtina (23 odsto) djeca. Dominantan oblik je seksualna eksploatacija – 65 odsto, potom radna 15, dok je u gotovo petini slučajeva bilo riječi o drugim oblicima eksploatacije (trgovina radi prisilnih brakova, prisilnog prosjačenja, prisilnog kriminala itd).

– Sve je veći broj žrtava koje su prisiljene na lažne ili prisilne brakove s državljanima trećih zemalja kako bi se regulisao njihov boravak. Ostale nove pojave uključuju slučajeve krijumčarenja trudnica u svrhu prodaje novorođenčadi, trgovinu organima ili ljudskim tkivom. Žrtve trgovaca ljudima sve češće su osobe s poteškoćama u razvoju i s tjelesnim invaliditetom. Zabilježeno je da je migrantska kriza povećala rizike od trgovine ljudima – ukazali su iz OSCE.

M.D.S.